Gospodari valova

Valovi u zemlji whiskeya

Topao srpanjski vjetar nosi miris mora i treseta, a uz pustu cestu ovce, čijih se ušiju ne bi posramio ni uskršnji zeko, pasu gustu, zelenu travu, poprilično nezainteresirane i za rijetka prolazeća vozila i za guste oblake koji donose gotovo obveznu dnevnu kišicu. Putokazi, tradicionalno smješteni tako da ih se može dobro pročitati tek nakon prelaska križanja, nalikuju na izvadak iz karte aperitiva restorana s tri zvjezdice. Pola milje do Ardberga, milja i pol do Laphroaiga, petnaestak milja sjevernije Bowmore i Bruichladdich. Sa samo tri i pol tisuće stanovnika, Islay, škotski otok nešto veći od Krka, udomljuje osam svjetski poznatih destilerija whiskeya i prije ili kasnije je neizbježan cilj svakom pravom ljubitelju toga pića. Danas je na otoku i Jim Mather, ali ne zbog whiskeya – njime će možda tek nazdraviti koji sat kasnije, kada će proslaviti na istom mjestu gdje je Islay prije osam godina ušao u povijest.

Islay je otok smješten na jugozapadu Škotske s maticom zemljom na svojoj istočnoj i sjevernoj strani. Na jugu je sjeverna Irska, a na zapadu ništa. Next stop – America. Tisuće kilometara otvorenog mora, Atlantski ocean kojeg na putu do Škotske nema sto ni zaustaviti ni usporiti, hektolitri i hektolitri teških valova koji nesmiljeno šibaju zapadnu obalu otoka dan za danom, lomeći se po čvrstim stijenama Hebridskih otoka. Na samoj punti Islaya, pred otočićem Orsay, ta obala izgleda nešto drugačije.


LIMPET (Land Installed Marine Power Energy Transmitter) na otoku Islay. Shema i prikaz “u akciji”

Iz grubog, nazubljenog i hrapavog krša ističe se duga i glatka kamena stijena pred kojom je pjena teških valova još jača, a zvukovi neprekidnih udaraca oceana još glasniji. Od studenog 2000. godine na ovom mjestu valovi umiru junačkom smrću. Svaki novi udar moćne morske mase donosi novu električnu energiju u mrežni sustav otoka i nova saznanja inženjerima Wavegena kako ukrotiti i iskoristiti najvećeg stanovnika zemlje – ocean.

U srpnju prošle godine, Jim Mather, škotski ministar energije, pustio je u pogon novu generaciju turbina koje generiraju električnu energiju iz one valova. U sistemu OWC (Oscillating Water Column – Oscilirajući vodeni stupac) valovi mijenjaju pritisak zraka u komori pred turbinom, čime se ona okreće neovisno da li u tom trenutku pritisak raste (dolazak vala) ili pada (povratak vala). Nominalni kapacitet nove turbine nije velik – 100kW – ali potencijal je enorman, isto kao i potreba za čistom, obnovljivom energijom. Energija kojom se valovi obrušavaju na britanska otočja tri puta je veca od ukupne potrebe Velike Britanije za električnom energijom. Mnogo značajnije, tehnološki i ekonomski moguće je iskoristiti 50- 90TWh te energije godišnje, čime bi se pokrilo 15-25% ukupne britanske potrošnje struje. Wavegen je već pokrenuo projekt kojime će na obližnjem otoku Lewis, također u Hebridima, instalirati farmu s 40 takvih turbina povezanih u mrežu kojom će se energijom moći snabdjeti više tisuća domova.


Slična konstrukcija na Azorskim otocima – OWC Pico Plant je nakon početnih tehničkih poteškoća (posebice prejakih vibracija) malo korištena sve dok ju 2003 nije preuzeo WavEC (Wave energy centre), neprofitna organizacija koja istražuje i djeluje kao savjetnik poduzećima i institucijama na području dobivanja energije iz valova.

Zmije pred Portugalom

Nepuna dva mjeseca kasnije pred obalom Porta ugnijezdile su se tri duge vodene zmije mitološkog imena Pelamis. Pelamis platurus je vodena otrovnica žuto-crne boje koja nastanjuje tropska područja Indijskog i Tihog oceana i dosad nije zabilježena u Atlantiku. No, tri zmije uz obalu Portugala su crvene, metalne i duge oko sto četrdeset metara. Okrenute direktno u snažne valove, plutaju kao divovski zaštitnici Iberijskog poluotoka. Na neki način to i jesu. Svaki od tri metalna reptila potencijala je 750kW cime pumpa u obalnu mrežu Portugala količinu struje za koju bi tradicionalne rafinerije u atmosferu izbacile dvije tisuće tona ugljičnog dioksida svake godine. Pelamis Wave Power trenutno je vodeća tvrtka na području komercijalnog iskorištavanja energije valova. Troglavi zmijski projekt Aguçadoura, s turbinama smještenim na 5 kilometara od obale Portugala je sa svojih 2.25 MW za sada najjači proizvođač energije iz valova. No, sigurno je da to neće biti dugo. Druga faza projecta Aguçadoura već je u planiranju, cime bi se kapacitet podigao na 20 MW i strujom snabdijevao 12.000 domaćinstava.


Pelamis WEC (Wave Energy Convertor) na putu za i pred portugalskom obalom.

Ovakvi uspjesi moguci su samo zajednickim radom istrazivaca, komercijalnih ustanova te legislativnom podrskom. Europska zajednica financijski podrzava kako istrazivanje, tako i obrazovanje strucnjaka na ovom podrucju. Portugalska vlada odobrila je olaksice tako da je za sada jos relativno skupa struja dostupna po konkurentnoj cijeni od €0.23/kW. I veliki energetski koncerni prepoznaju priliku i potrebu za cistom strujom – E.ON. najveci privatni distributer energije, dogovorio je s Pelamis Wave Power suradnju i komercijalizaciju sljedece generacije off-shore turbina.

Sunce, more, vjetar – povratak (čistim) korijenima

Zapadne obale Europe i Južne Amerike, obje obale Sjeverne Amerike, jug Afrike, Australija i Novi Zeland – sva ova područja imaju potencijal ekonomsko isplative proizvodnje “morske struje”. U principu sve obale s godišnjim prosjekom od 15kW/m energije valova mogu uspješno pretvarati tu energiju u električnu struju. REN21 je globalna organizacija koja okuplja vlade, proizvođače i distributere te istraživače alternativnih izvora energije s ciljem širenja korištenja potencijala iz obnovljivih izvora. Po njihovim podacima 2006. godine 18% ukupno utrošene energije na svijetu je došlo iz obnovljivih izvora, najviše od toga iz tradicionalnih biomasa i velikih hidroelektrana (na primjer u Brazilu je čak 40% goriva za automobile etanol, dobiven iz šećerne trske). “Moderni” obnovljivi izvori, poput solarne energije, malih hidroelektrana ili vjetrenjača u ukupnoj su veličini još zanemarivi (ispod 3%), ali po godišnjem rastu i ulaganju sasvim naprijed.


Pregled svjetskog i europskog potencijala za dobivanje energije iz valova. Brojevi označavaju energiju po metru i brojke veće od 15 indiciraju ekonomski isplativ potencijal pretvorbe energije valova u onu električnu.


Godišnji rast dobivanja obnovljive energije u postocima. Energije sunca(60%) i vjetra(20%) koriste se svake godine sve više. Vjetar je kao izvor energije najzastupljeniji u Europi, no posljednjih godina i USA i Kina ulažu sve više.

U tu sliku sad ulaze i valovi, najmlađe dijete u obitelji koja se širi podjednako iz potrebe i ljubavi. Sa svakom novom energetskom krizom sve je jasnije, čak i onima koje budućnost Zemlje ne zanima ni usporedivo toliko koliko mjesečni račun za struju, da nam je budućnost zapravo povratak korijenima. Povratak čistim korijenima, istim onima vjetru i valovima koje su koristili već Vikinzi. Koristili, ali ne i potrošili, isto kao što i mi moramo naučiti da se ne trebamo čaliti sa zateznim kamatama prirode na sve ono što nam je posudila.

Leave a Reply

  

  

  

You can use these HTML tags

<a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>